Heljda

Heljda pripada skupini namirnica koje se obično nazivaju pseudožitarice ili lažne žitarice.

 

Pseudožitarice su sjemenke koje se konzumiraju i pripremaju kao klasične žitarice, ali po sastavu nisu iste. Ostale poznate pseudožitarice, osim heljde, su kvinoja i amarant, sirak i tef.

 

Iako se po nazivu i skupini svrstava u istu skupinu kao i pšenica, glavna razlika između heljde i pšenice je to što heljda ne sadrži biljni protein gluten pa osobe koje su intolerantne na gluten najčešće kao zamjenu za obično brašno koriste upravo heljdino brašno.

 

Sjemenke heljde su po veličini slične sjemenkama pšenice, ali posjeduju jedinstvenu trokutastu formu.

Cvjetovi heljde su vrlo aromatični, zbog čega privlače pčele koje ih koriste da bi napravile poseban med, koji ima tamnu boju, snažan miris i posebna ljekovita svojstva.

 

Heljda često služi kao zamjena za rižu ili se priprema kao kaša.

 

Postoje dvije vrste heljde:

– obična heljda (Fagopyrum esculentum) i

– tartarna heljda (Fagopyrum tartaricum)

i obje se koriste za kuhanje.

 

Heljdine sjemenke su nutritivno bogate namirnice s niskim glikemijskim indeksom.

U 100 grama ovih sjemenki, naći ćete 343 kcal. Proteini koje nalazimo u heljdi imaju visoku biološku vrijednost što znači da ih organizam u visokom postotku može iskoristiti.

Na to utječe aminokiselina lizin koju heljda sadrži a koja poboljšava biodostupnost heljde.

 

Od makronutrijenata heljda sadrži 3,4 grama masti, 71,5 grama ugljikohidrata i 13,2 grama proteina u 100 grama.

 

Heljda je jako bogata manganom te bogata željezom, bakrom, magnezijem, vlaknima i fosforom.

Također, heljda sadrži dva flavonoida sa značajnim pozitivnim utjecajem na ljudsko zdravlje: rutin i kvercetin.

 

Ljekovita svojstva heljde

 

Nekoliko je razloga da uvrstite heljdu u vaš meni:

– bogata je dijetalnim vlaknima

sadrži osam esencijalnih aminokiselina

– bogata je mineralima – sadrži fosfor, magnezij, željezo, cink, bakar i mangan

– bogata je flavonoidima, posebice rutinom

– smanjuje razinu šećera u krvi, povoljna je za dijabetičare

– otkriveno je da heljda smanjuje visoki tlak i kolesterol

– ne sadrži gluten, zbog toga je pogodna za alergične osobe

– održava zdravlje kardiovaskularnog sistema

smanjuje rizik od raka

 

Heljda pomaže u kontroli šećera u krvi pa ju zbog toga neki stručnjaci smatraju pogodnim za osobe koje pate od dijabetesa tipa 2.

Iako se većinom sastoji od škroba, zbog vlakana koji se nalaze u sastavu heljde, ona je dobra i za rad crijeva i probavni sustav.

 

Isto tako, otkriveno je da heljda poboljšava lipide u krvi pa se smatra faktorom za smanjenje rizika od srčanih bolesti.

 

Heljda u kulinarstvu

 

Heljda se sve češće koristi u kuhinji, a zapravo je vrlo jednostavna za pripremanje.

 

Heljda kuhanjem omekša, ali ostaje u istom obliku. Recepti s heljdom postaju sve popularniji u zadnje vrijeme pa se ona često prerađuje u brašno, kašu ili se od nje radi tjestenina.

 

Kaša, odnosno heljda skuhana u vodi, koriste se na isti način kao i riža, a glavni je sastojak mnogih tradicionalnih europskih i azijskih jela.

 

Heljdino brašno je dosta cijenjeno i može se pronaći u specijaliziranim trgovinama, a komercijalna tjestenina od heljde uglavnom sadrži malu količinu heljde pa se preporučuje da ju radije napravite sami.

 

Recept: Šarena heljda s piletinom

 

Nemate vremena ni volje za petljanje po kuhinji? Nema problema, ovo jelo je gotovo u 15 minuta – lagano, jednostavno, šareno i ukusno.

 

Sastojci (za 1 porciju):

100 g heljde

3 polovice crvene, žute i zelene svježe paprike

150 g piletine

žličica currija (ili nekog drugog začina po želji)

 

Priprema:

Heljdu po potrebi malo očistite te isperite hladnom vodom. Ubacite je u kipuću vodu (2 šalice vode na šalicu heljde) s malo soli te kuhajte oko 15 minuta ili dok ne upije vodu i omekša.

Pred kraj dodajte narezane paprike i začine te sve lijepo umiješajte.

Piletinu pripremite na način koji želite i pridružite heljdi. Po želji sve pospite s malo parmezana i poslužite uz miješanu salatu.