Pir (lat. Triticum spelta) je biljka koja pripada porodici trava (lat. Poaceae). U našim se krajevima još naziva i pir ozimi, pir pravi, gobino, krupnik, dinkel, piorovica, silj ili žilj. Budući da su bliski srodnici, pir i pšenica imaju slične prehrambene profile i obje sadrže gluten. Stoga, pir treba izbjegavati na bezglutenskoj prehrani.
Cjelovite žitarice, poput pira, važan su izvor ugljikohidrata, proteina, vlakana i esencijalnih hranjivih sastojaka poput željeza i cinka. Pokazano je kako uz konzumaciju dovoljne količine prehrambenih vlakana postoji veća vjerojatnost za održavanjem adekvatne tjelesne mase i zdravlja probavnog sustava. Neka istraživanja pokazuju korelaciju konzumacije cjelovitih žitarica s manjim rizikom od moždanog udara, bolesti srca i krvnih žila te boljom regulacijom inzulina.
Konzumacija pira potiče stvaranje krvi te regulira razinu kolesterola i šećera u krvi. Također pospješuje prokrvljenost koštane srži u kojoj se stvaraju matične stanice. Pir je bogat muko-polisaharidima, za koje je dokazano da pomažu krvi u obavljanju njenih funkcija jačajući imunološki sustav. Rodanoid ili tiocijanat u piru jačaju staničnu membranu, tako da kancerogene tvari i virusi više ne mogu prodrijeti u stanicu.
Može se konzumirati na različite načine, u raznolikim jelima kao glavno jelo, ali i kao dodatak desertima. Kod nas je danas moguće kupiti pir u osnovnom obliku, ali je sve popularnije i pirovo brašno, tjestenina, ali i krekeri, griz pa čak i pivo. Pirovo brašno koristi se uglavom za izradu kruha i peciva, dok su pržena i mljevena zrna pira idealna zamjena za kavu. Od pira se mogu pripremati različita jela, a od brašna se može peći i kruh koji je bolji ako se kombinira s brašnima drugih žitarica. Lako je probavljiva žitarica pa je dobra za prehranu djece i starijih osoba. Prije kuhanja potrebno ga je namakati (6-8 sati), a kuha se u omjeru 2:1, 50-60 minuta.
Zrno pira prepuno je vitamina, minerala, aminokiselina i ostalih bitnih spojeva koji pozitivno utječu na zdravlje. Od vitamina sadrži najviše vitamina skupine B (B1, B2, B3, B6 i B9, od kojih prednjači vitamin B3), dva puta više vitamina K nego pšenica te vitamin E u manjim količinama.
Od minerala bogat je željeznom, magnezijem, cinkom, manganom, a u manjim količinama sadrži i kalcij, kalij, selen i bakar.
Pir se sve češće koristi u veganskoj prehrani, a njime se može zadovoljiti i dio dnevnih potreba za proteinima. U 100 grama pira nalazi se čak 14,6 grama proteina sastavljenih od gotovo svih aminokiselina.
Zbog bogatstva hranjivih tvari, pir je namirnica koja se koristi za jačanje imuniteta, a budući da sadrži i znatnu količinu proteina, preporučuje se i u sportskoj prehrani.
Povoljno djeluje na probavu i poboljšava probavni sustav netopivim i topivim vlaknima. Time se sprječava proljev, zatvor i nadutost.
Budući da ima niži glikemijski indeks, sprječava oscilacije glukoze u krvi i tako pomaže u borbi protiv nastanka dijabetesa.
Ako želite u prehranu uključiti namirnice koje će vam pružiti dulju osjećaj sitosti i pomoći u reguliranju tjelesne težine, pir je idealno rješenje. Odličan je izbor ako iz prehrane želite izbaciti namirnice s višim glikemijskim indeksom poput krumpira, riže i proizvoda od bijelog brašna. Njime ćete spriječiti nagli porast apetita i konzumiranje namirnica s većom količinom šećera.
Pir potiče cirkulaciju tijela zbog svoje dobre topivosti uvodi. Brzo ulazi u krvotok i tijelo preplavljuje osjećajem topline koja dolazi iz želuca i crijeva.
Zbog visokog sadržaja zdravih masnih kiselina i aminokiselina potpora je cijelom organizmu posebice mišićno-koštanom. Smatra se da onaj tko često konzumira pir ima i jake mišiće.
Sadrži triptofan i fenilalanin koji utječu na dobro raspoloženje i općenito mentalno zdravlje.