Sladoled

Sladoled je namirnica kojoj rijetki mogu odoljeti. Djeca ga obožavaju, odrasli rado odabiru za desert, sportašima ga predlažu stručnjaci za prehranu, starijim osobama klizi niz grlo bez napora… hladi, prija i krijepi. U svojoj punoj ljepoti sladoled se najbolje ističe u kupovima koji pokazuju svu kreativnost svojih stvaratelja. Zapisi potvrđuju kako su stari Rimljani određene smjese stavljali u amfore pa ih izlagali niskim temperaturama kako bi potom uživali u hladnim slasticama.

Dijelimo ih na krem i mliječne sladolede, zamrznute mliječne, voćne i vodene deserte, a ovisno o vrsti mogu imati dodatke. Ukoliko u mliječni sladoled dodamo voće ili voćni sirup u propisanim količinama, dobit ćemo voćni sladoled primamljivih aroma i mirisa. Kada se sjedine šlag i krema sa sladoledom, ostvaruje se  delicija poznata kao krem-sladoled. Karamele, čokolada, likeri i slični dodaci veliko su nadahnuće uživateljima koji hlade svoje nepce i slade dušu.

Sladoled se vrlo često poslužuje uz kavu, gdje dolazi do spajanje dvaju obožavanih okusa (kava + sladoled = njem. Eiskaffee). Vrlo je važno naglasiti kako se sladoled izvrsno nadopunjuje sa zelenim čajem, a u spoju s likerima i šampanjcem predstavlja veliku konkurenciju svim drugim slasticama.

Sladoled je slastica velike nutritivne vrijednosti. U većini službenih tablica koje se bave specifikacijom hrane sladoled je svrstan u skupinu mlijeka i mliječnih proizvoda. Na raspolaganju su sve više i sladoledi od sojina mlijeka i drugih proizvoda sličnih mlijeku. Složit ćemo se da je sladoled ipak slastica, pa makar po tome što se nalazi u slastičarnici zajedno s kolačima…

U 100 g sladoleda imamo prosječno 200 kcal, što ovisi o sastavu. Ukoliko dodajemo čokoladu, lješnjak, karamel i dr. sastojke, kalorijska vrijednost znatno je veća. Voćni su sladoledi (s usitnjenim voćem) bogatiji vitaminima i mineralima i nešto niže energetske vrijednosti.

Korisna svojstva sladoleda?

-Učinak hlađenja za vrijeme ekstremnih vrućina.

-Sladoled sadrži mnogo korisnih i potrebnih tvari: bjelančevine, masti, aminokiseline.

-Kad jedemo sladoled, u mozgu započinje proizvodnja endorfina i serotonina..

-Sladoled iz jogurta pomaže poboljšati crijevnu mikrofloru isporukom potrebnih bakterija i prebiotika.

Fun fact

U Hrvatskoj se sladoled od početka 20. stoljeća proizvodiu privatnim slastičarnama i kavanama. Industrijska proizvodnja sladoleda u Hrvatskoj započela 1958., kada se u jednom od pogona tadašnje Zagrebačke mljekare počeo proizvoditi sladoled na štapiću. Tada je nastala poznata Snjeguljica. Sladoled je to koji je i danas popularan među ljubiteljima sladoleda kod nas.

 

RECEPT: SLADOLED OD LUBENICE

Sladoled od lubenice

Sastojci:

450 g lubenice, isijecite je na kriške

1 žlica svježih listova mente

360 g kokosove vode

2 žlicee limunovog soka

1 žlica limuna ili drugog zaslađivača po ukusu

Priprema:

Manji dio lubenice isjeckajte na kocke i ostavite sa strane. Sve sastojke ubacite u blender i blendajte dok ne dobijete finu smjesu.

Punite kalupe sjeckanim lubenicama i smjesom te stavite u zamrzivač na najmanje 6 sati ili preko noći.

Kada je fino zaleđen, vaš sladoled je spreman za konzumiranje.

 

RECEPT: VOĆNI SLADOLED

Potrebni sastojci:

2 zaleđene banane (isjeckajte banane prije nego što ih zaledite)

Šalica zaleđenih malina

Šalica  zaleđenih borovnica

pola šalice svježih malina

Priprema:

Sve sastojke stavite u blender ili sjeckalo te mutite dok ne dobijete sjedinjenu masu, po potrebi dodajte i malo vode. Potom izvadite kugle i poslužite.