Masnoće se mogu podijeliti:
prema porijeklu
– životinjske
– biljne
– sintetičke
prema agregatnom stanju:
– masti (krutine) – obično su životinjskog podrijetla
– ulja (tekućine) – obično biljnog podrijetla
Ulja – imaju više nezasićenih masnih kiselina
Masti – imaju više zasićenih masnih kiselina
Nutritivna svojstva 1 gram – 9 kcal
Nijedno biljno ulje ne sadrži KOLESTEROL; on je sastojak životinjskih tkiva
Sirovine iz kojih se masnoća dobiva:
– masna tkiva domaćih životinja svinje, goveda, ovce, perad
– mlijeko, ovčja vuna, papci i kopita
– ribe
bakalar, haringa, oslić, srdela, riblji otpatci
– morski sisavci
kit, dupin, morž, tuljan
– uljarice – industrijske biljke iz čijih se sjemenki i plodova dobiva ulje:
maslina, ricinus, kikiriki, soja, suncokret, pamuk, uljana repica (canola), crni kim, gorušica, kukuruzne klice, sezam, lan, konoplja, mak, orah, bučine sjemenke
Upotreba:
1. Prehrana
– pečenje, prženje, začin salatama
2. Industrijska upotreba
– proizvodnja sapuna, kozmetičkih proizvoda, svijeća, mirisa
– uljane boje, sredstva za tretman drva,
– izolatori u električnoj industriji (bez prisustva kisika)
– prehrana životinja
– sirovina za proizvodnju biodizela
Također, tijelu trebaju masnoće i za izgradnju staničnih membrana te optimalan rad mišića. Masnoće su izvor esencijalnih masnih kiselina koje tijelo ne može samo proizvesti, a nužno ih treba za optimalan rad brojnih procesa. Zdrave masnoće isto tako pomažu u oblikovanju nekih hormona koji su nužni za kontroliranje brojnih procesa u tijelu. Pri odabiru masnoća koje će hraniti naš organizam, važno je odabrati izvore mono i polizasićenih masnih kiselina, kao što su maslinovo ulje, avokado, orašasti plodovi, sjemenke, ili izvore omega-3 i omega-6 masnih kiselina.
Što su namirnice sličnije svom prirodnom obliku, to su one zdravije i kao takve su izbor izvora zdravih masnoća.