Krumpir je jednogodišnja zeljasta biljka i jedna je od najraširenijih namirnica na svijetu.
Iz nepravilno valjkastog gomolja krumpira razvija se biljka koja na zelenim nadzemnim dijelovima nosi bijele cvjetove. Iz njih nastaje otrovni plod jer sadrži mnogo solanina. Podzemne stabljike, odnosno gomolji krumpira nisu otrovni i predstavljaju hranu koja obogaćuje našu prehranu.
Ima više sorti krumpira: rani, srednji i kasni, stolni – za ljudsku prehranu, industrijski, stočni i univerzalni.
Povoljan je za prehranu osoba svih dobnih skupina – dragocjen je izvor energije i ugljikohidrata (škroba). Energetska vrijednost krumpira iznosi samo 86 kcal na 100 g obroka (kuhani krumpir). U 100 grama sirovog krumpira nalazi se 80,96% vode; 0,14 g masti; 1,89 g bjelančevina; 15,90 g ugljikohidrata (13,35 g škroba; 1 g šećera) i 1,7 g vlakana.
Ista količina krumpira ima po svom sastavu 2,5 puta manje ugljikohidrata nego kruh, što ga čini značajnim u prehrani dijabetičara. Kruh (40 grama) može zamijeniti 100 grama krumpira.
Krumpir je vrijedan izvor vitamina i minerala: vitamina C, niacina, vitamina B6, pantotenske kiseline, tiamina, folata, kalija, magnezija, fosfora, željeza, mangana i kalcija.
Odličan je izvor vitamina C ; vitamina B6 ; kalija . Dobar je izvor niacina ; folata ; pantotenske kiseline ; tiamina ; magnezija ; fosfora ; mangana .
Prilikom termičke obrade namirnica vitamin C se velikim dijelom razara, dok se u krumpiru gubi tek ako se kuha oguljen i narezan. Kada se krumpir kuha u kori, sačuvana je trećina vitamina C, a pečen u kori gubi ga neznatno. Vitamini i minerali nalaze se u kožici krumpira i neposredno ispod nje, zbog čega se preporučuje guliti samo tanki sloj ili ga kuhati i peći neoguljenog.
Ovisno o vremenu dozrijevanja razlikujemo mladi i stari krumpir. Mladi krumpir sadrži više šećera, vitamina C i vode, a stari više škroba.
Krumpir po svom sastavu sadrži tvari koji odlično djeluju na čovjekovo zdravlje te liječi bolesti nastale uslijed poremećene izmjene tvari, kao što su giht i reuma. U narodnoj medicini krumpir se upotrebljava kao pomoćno ljekovito sredstvo kod reumatizma, upale zglobova, glavobolje, visoke temperature, opekotina, ozeblina, u obliku kaše od oguljenog, prijesnog krumpira.
Kod problema sa sluznicom želuca upotrebljava se sok od krumpira. Sok od krumpira dobiva se tako da se krumpir oguli, sitno nariba i sok iscijedi. Budući da nije baš ugodna okusa, možete ga pomiješati sa sokom od mrkve ili ga razrijediti vodom. Taj sok bogat je bazičnim tvarima te veže na sebe mokraćnu kiselinu i tako pomaže kod gihta, reume i artritisa.
Kora kuhanog krumpira snižava povišeni krvni tlak, a opekline se mogu liječiti oblozima od hladnog krumpira.
Recept dana: Gratinirani krumpir
Sastojci :
1 kg krumpira
5 žlica maslaca
1 crveni luk
3 češnja češnjaka
1 žlica zrnatog senfa
400 ml vrhnja za kuhanje
75 grama naribanog sira
½ čajne žličice muškatnog oraščića
sol i papar po želji
Priprema:
1.Prethodno zagrijte pećnicu na 190 Celzijevih stupnjeva, a vatrostalnu posudu u kojoj planirate peći krumpire namastite s jednom žlicom maslaca.
2.U većem loncu rastopite četiri preostale žlice maslaca na umjerenoj temperaturi. Dodajte nasjeckani luk i pirjajte ga 4 do 5 minuta dok ne postane proziran. Zatim dodajte očišćeni češnjak i pirjajte još jednu minutu.
3.Dodajte senf i vrhnje i pustite da umak zavrije. Ubacite očišćene krumpire nasjeckane na tanke ploške i pirjajte ih oko četiri do pet minuta. Začinite solju, paprom i muškatnim oraščićem.
4.Prelijte krumpir s vrhnjem u vatrostalnu zdjelu, a na vrh ravnomjerno rasporedite sir u jednom sloju.
5. Pecite u pećnici oko 25 do 30 minuta dok sir ne postane zlatnožut, a krumpiri budu u potpunosti pečeni. Dobar tek!